Predavanje – Orijentalizmi na Balkanu
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
27611
post-template-default,single,single-post,postid-27611,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive,elementor-default,elementor-kit-27178

Predavanje – Orijentalizmi na Balkanu

Predavanje – Orijentalizmi na Balkanu

Orijentalizmi, duboko ukorenjeni u kulturu Balkana, obogatili su naš jezik i kulturu svojom specifičnom leksičkom strukturom. U periodu od 1389. do 1913. godine, njihov uticaj oblikovao je svakodnevicu i identitet ovih prostora.

Saznajte više o vezi između prošlosti i sadašnjosti Balkana kroz bogatstvo orijentalne jezičke tradicije u petak na predavanju! Vidimo se!

Saša Bradašević je rođen 16. marta 1975. godine u Užicu. Nakon diplomiranja na Filološkom fakultetu 1997. godine intenzivno se bavi prevodilačkim radom. Od 1999. do 2000. godine radi na Filološkom fakultetu u Beogradu po ugovoru o delu kao saradnik na projektu gramatike turskog jezika kod prof. dr Mirjane Teodosijević. 2002. godine je primljen za asistenta – pripravnika za savremeni turski jezik na istom fakultetu.Od 2003. godine intenzivno radi na katedri za turski jezik i književnost i drži vežbe na svim godinama studija. Uporedo sa radom na fakultetu bavi se i prevođenjem sa turskog i drugih svetskih jezika. 2006. godine učestvuje na Beogradskom susretu pisaca sa prevodima pesama A.Behramoglua. Iste godine objavljuje prevode i u listu “Književne novine”. Godinu dana kasnije na Filološkom fakultetu u Beogradu uspešno brani magistarski rad pod nazivom “Narativ i narativni sufiks – mış u savremenom turskom jeziku” čime stiče zvanje magistra filoloških nauka. U oktobru 2007. godine objavljuje prevod zbirke poezije A.Behramoglua pod nazivom “Pred ljubavlju”. U aprilu 2010 učestvuje na koferenciji Univerziteta u Kembridžu ( STALDAC 2010) sa radom ” The Reference Point and Coordination Within Time-Space Continuum in the Light of the Quantum Theory”. U časopisu ‘Priča’ kao i Beogradskom književnom časopisu objavljuje prevode pripovedaka Ahmeda Altana i Oguza Ataja, poznatih predstavnika savremene turske proze. Pored toga piše i naučne radove iz oblasti sintakse turskog jezika kao i turske književnosti za simpozijum Filološka istraživanja danas kao i za Anale Filološkog fakulteta. 2011. i 2012. godine izlaze prevodi knjiga Rešata Nurija Guntekina i Erhana Afjondžua.


Dijana Marković diplomirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu, odsek arapski jezik i književnost. Master studije upisuje na katedri za Slavistiku, odsek ruski jezik i književnost, želeći da spoji različita znanja. Master rad pod tezom „Frazeologija arapskog i ruskog jezika u oblasti porodice“ brani 2019.godine. Nakon završenih osnovnih studija živela je na području Ujedinjenih Arapskih Emirata, gde je usavršavala svoje znanje arapskog jezika i specifičnosti Zalivskog dijalekta. U želji za spajanjem Istoka i Zapada kroz edukaciju i prenošenje znanja,  Dijana pokreće sopstveni centar za edukaciju koji nosi naziv „Put Orienta“. Tada počinje da piše o arapskoj kulturi, jeziku, tradiciji, veri, ali i svim onim stvarima koje deluju udaljeno i drugačije, kako bi ljudi kroz znanje stekli širu i lepšu sliku o ovom mističnom delu sveta. Ubrzo potom Dijana formira grupne kurseve arapskog jezika, koje pohađa veliki broj ljudi koji ga koristi u poslovne svrhe ili kako bi se njime služili tokom zivota i boravka u arapskim zemljama. Kursevi ubrzo postaju omiljeni medju studentima koji ih preporucuju svojim prijateljima i o njima pišu i portali na Bliskom Istoku, i Dijana postaje poznata na tom podrucju kao „učiteljica arapskog“. Pored kurseva arapskog jezika, Dijana osniva seminare na kojima se obrađuju arapska kultura i tradicija, kao i poslovni bonton u arapskom svetu. Ovi seminari postaju izuzetno traženi od strane preduzetnika, koji ih prate online širom sveta, a koji posluju na tržištu Bliskog Istoka.