26 Jun Art i pet terapija – izveštaj iz dečije zone drugog dana Festivala KROKODIL 2024
Nakon uspješno završene prve večeri Krokodil festivala, gdje je publika imala priliku da čuje najznačajnije književne autore iz regiona, drugi dan festivala obogaćen je posebnom energijom – dječijom.
U Dječijoj zoni ispred Muzeja Jugoslavije, 22.juna s početkom u 10.30 sati publika je imala priliku da prisustvuje velikom broju radionica za djecu na različite teme koje se tiču umjetnosti, art i pet terapije i književnosti za najmlađe. Putovanje je počelo likovnom radionicom petrikivskog slikarstva, koje su posvećeno i s velikom ljubavlju vodile Natalija i Dijana.
Zainteresovanost djece bila je izuzetno velika, što dokazuje činjenica da su se skoro svi mališani nekoliko puta vratili po materijal, kako bi napravili što više radova. U razgovoru s defektološkinjom Dijanom, koja je radila s djecom, saznali smo da najmlađe najviše inspirišu teme koje se tiču prirode, i prirodnog okruženja. Kako je naša sagovornica kazala, to je vrlo pozitivan znak i pokazatelj zdravog razmišljanja kod djeteta. Istakla je kako se djeca najčešće opredijele za boje poput crvene, žute, zelene, što je u psihologiji boja vrlo znakovito, jer je riječ o nijansama koje utiču na pozitivnost i ukazuju na to da djeca vedro gledaju na svijet.
– Kroz crteže i boje koje djeca najčešće koriste, može se saznati puno toga o njima, njihovoj porodici, i odnosima, takođe, motivi koji se često mogu vidjeti na njihovim radovima su srce, kao simbol ljubavi, figure koje se drže za ruke, kao simbol drugarstva i porodice – kazala nam je Dijana.
Tempere i vodene boje su djeci najviše primamljive, kao i crtež kroz koji mogu izraziti svoja osjećanja i stanja, koja su vrlo čitljiva i odraslima. Jedna od učesnica radionice, djevojčica Anika, pokazala nam je svoj crtež i podijelila pozitivno iskustvo, i kako kaže, uživa u ovakvim aktivnostima, i jedva čeka nastajanje novih radova.
Ovakvi utisci s radionice pokazatelj su da djeca još uvijek njeguju prave vrijednosti i da se na ovaj način dalje mogu usmjeravati ka svom slobodnom izrazu i mišljenju.
Ukrajinska slikarka Natalija, koja je zajedno s Dijanom usmjeravala djecu, otkrila nam je šta je petrikinstvo slikarstvo, i koji je njegov značaj:
– Petrikivsko slikarstvko je ukrajinski način dekorativnog slikarstva na zidovima kuće, i unutra i spolja. Svakog proljeća, crteži se ponavljaju, a najčešći motivi su životinje, cvijeće i ptice, sve ono što možemo da uhvatimo okom. Tema ovogodišnje radionice je ,,Drvo života“ što je ujedno i najveća tema petrikivskog slikarstva jer drvo života simboliše način na koji je uređen naš svijet. Postoje tri sprata, na najvišem su obično crteži ptica i cvijeća kao motivacija za želje koje imamo za naše najbliže, ali i snove u koje kroz život vjerujemo. Dječiji crteži me mnogo inspirišu, i kroz njih se može puno toga naučiti i saznati – zadovoljno nam je ispričala Natalija, dok su djeca prilazila i tražila novi materijal i nove teme za naredne crteže.
Za one malo starije, književnica Jasminka Petrović, zajedno s autorkama i ilustratorkama Merse Gali, Arianom Papini i Klarisom Jovanović pripremila je zanimljiv program pod nazivom ,,Skitam, čitam, crtam i pitam“ u kojem je kroz interaktivne radionice i razgovore, kupila pažnju velikog broja djece. Autorka je druženje počela kvizom kroz koji su se djeca bolje upoznala s pomenutim autorkama i ilustratorkama. Ariana Papini i Merse Gali bile su u pratnji prevodilaca, dok su one govorile na svom maternjem jeziku – italijanskom i španskom. Djeca su slušajući strane jezike mogla da nauče nove riječi, da se upoznaju s jezikom i na taj način se dodatno edukuju. Nakon razgovora o omiljenim knjigama, bojama i hrani, Jasminka Petrović je pozvala djecu da se pridruže zajedničkoj radionici, u okviru koje su se bavili crtanjem, pisanjem i ilustrovanjem.
Važna i zanimljiva činjenica jeste da je na pitanje autorke, koliko djece piše ili crta, veliki broj digao ruku kao znak potvrde da se bave umjetnošću, i da ih ona zanima.
Dječiju zonu posjetila su djeca iz izbjegličkog kampa, zajedno sa svojim roditeljima, i odmah pokazala interesovanje za cirkuske vještine koje su se imali priliku da nauče u okviru radionice koju je pripremila Cikusfera. Kroz tri ture, koje su podrazumijevale žongliranje, balansiranje i hula hop, djeca su stekla znanja o savremenom cirkusu i oprobala se u ovim aktivnostima, zajedno sa svojim roditeljima, koji su takođe pronašli zabavu u učenju i igranju s djecom kroz cirkuske vještine. Vježbe koje su radili, poput balansiranja na jednoj nozi, pored zabave, značajno utiču i na motoriku i koordinaciju kod djece.
Važnost razvoja umjetničkih sklonosti kod djece i njihovo redovnog uključenja u ovakve aktivnosti, dokazana je kroz pomenute radionice. Jedna od podjednako važnih aktivnosti za djecu mlađeg uzrasta, naročito kad je riječ o djeci sa izazovima u razvoju, jeste pet terapija, čije mogućnosti i važnost tek dolaze do izražaja. Od 14 sati, u okviru Dječije zone, organizovana je radionica pet terapije, sa terapijskim psima, koju su održali Jelena i Svetozar Stevin, iz Centra za pet terapiju. U Srbiji trenutno postoje samo dva obučena terapijska psa, Lara i Nana, koje Jelena i Svetozar čuvaju od njihovog drugog mjeseca života, i tretiraju kao ravnopravne članove porodice.
Sa Jelenom smo razgovarali i o tome šta je pet terapija, koji su njeni benefit i kako se psi obučavaju, a ona nam je otkrila značajne informacije koje mogu da nam osvijeste važnost pasa i ovakvih tretmana u razvoju djece:
– Pet terapija je tretman uz asistenciju terapijskog psa, koja podrazumijeva psa koji je posebno obučen i odabran da bi mogao da radi ovu vrstu podrške sa djecom. Sprovodimo individualne tretmane s djecom sa izazovima u razvoju, ali i grupne tretmane. Publika je imala priliku da se upozna sa Nanom, koja je terapijski pasa, i Zenom koji je pas asistent. Benefiti se vide na različite načine, ako govorimo o djeci sa motoričkim poteškoćama, benefiti su u načinu na koji koriste svoje tijelo, gdje se stimuliše krupnija i fina motorika. Što se tiče djece s dijaznogom autizma, najviše se radi na senzornoj integraciji, buđenju empatije, odnosno, o svijesti o potrebama drugih bića. Javljaju se roditelji koji imaju djecu koja pokazuju strah od pasa, pet terapija je dobra jer može da pruži podršku djeci da ispoljavaju svoje emocije. Uz psa, djeca uče kako da kontrolišu svoje emocije, odnosno, kako ispravno da ih kanališu. Pet terapija se rijetko kad uvodi kao prvi vid tretmana, prvo se mora izgraditi povjerenje.
Međusobno povjerenje je svakako ključ za izgradnju pravih odnosa u ovim tretmanima, objašnjava naša sagovornica i dodaje:
– Da bi pas postao terapijski pas, već s dva mjeseca mora proći prvu procjenu, terapijski psi su iz posebno kontrolisanih legala, i ne može svaki pas biti terapijski. Nakon prve procjene, kreće period socijalizacije, nakon godinu dana se radi druga procjena. Tu može da se ispostavi da pas nije idealan kao terapijski, ali može biti pas vodič, pas asistent ili pas pomagač. Najrigoroznije su procjene kod terapijskih pasa jer oni moraju raditi s velikim brojem dijagnoza, odnosno, poteškoća, i važno je da znamo na koji način reaguju. Psi prolaze i obuku koja im služi da se adaptiraju. Psi poput Zena, koji je došao s Nanom da bude podrška djeci, je pas asistent koji je karakterističan po tome što voli da se mazi i igra s djecom, ali neki psi prosto ne mogu da prođu toliko rizorozne tretmane da bi postali terapijski. Ako pričamo o djeci sa izazovima u razvoju, jedan tretman sa terapijskim psom traje četrdeset minuta, a uspješnost i brzina promjene i rezultata su individualni.
Radionicu je posjetio veliki broj djece, i svi su bili podjednako opčinjeni Zenom i Nanom koji su se pokazali da je pas zaista čovjekov najbolji prijatelj, jer su bez obzira na velike vrućine, sarađivali s djecom. Glavni zadatak ove radionice bio je da se djeca upoznaju s pravilima ponašanja prema psima, njihovim emocijama, tijelom i načinom na koji se o njima treba brinuti. Kako je veći broj djece potvrdio da već ima kućne ljubimce, radionica im je bila ponavljanje gradiva jer su pokazali veliko znanje kad je riječ o tretiranju pasa i njihovih potreba. Radionica s terapijskim psima održala se i u nedelju u 14 časova, i svi koji nisu imali priliku u subotu da se upoznaju s Larom i Zenom, mogli su da se druže s njima u tom drugom terminu.
KROKODILova Novinarka na dan, Anđela Bulajić.
Foto: Piroški
