PREDSTAVLJANJE KNJIGE BIJELO NA CRNO HRVOJA KLASIĆA
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
18091
post-template-default,single,single-post,postid-18091,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive,elementor-default,elementor-kit-27178

PREDSTAVLJANJE KNJIGE BIJELO NA CRNO HRVOJA KLASIĆA

PREDSTAVLJANJE KNJIGE BIJELO NA CRNO HRVOJA KLASIĆA

Naklada Ljevak predstavlja: Hrvoje Klasić, “Bijelo na crno: Lekcije iz prošlosti za budućnost”
Sreda, 23. oktobar od 19h
Učestvuju: Hrvoje Klasić i Dubravka Stojanović
KROKODILov Centar za savremenu književnost
Karađorđeva 43 (ulaz sa Malih stepenica)
Ulaz slobodan.

U sredu, 23. oktobra u KROKODILovom Centru za savremenu književnost biće održana promocija knjige “Bijelo na crno: Lekcije iz prošlosti za budućnost” autora Hrvoja Klasića, poznatog hrvatskog istoričara koji je učestvovao u projektu udruženja KROKODIL “Ko je prvi počeo? Istoričari protiv revizionizma.” Sa autorom će razgovarati istoričarka Dubravka Stojanović.

“Bijelo na crno” predstavlja zbirku Klasićevih kolumni u kojima on kritikuje lažni nacionalizam, ustaje protiv ponavljanja fašizma i uočava kvalitetne pojave u hrvatskom društvu. Klasić u svojim kratkim esejima vrlo elokventno, zanimljivo i argumentovano podseća javnost na važnost dijaloga i međusobnog uvažavanja pišući protiv sprege politike i kriminala, obnavljanja fašističko-nacističkog svetonazora, opstrukcije demokracije i lažiranja istorijskih činjenica.

„Razmišljajući o svojoj profesionalnoj i društvenoj ulozi procijenio sam da pisanje znanstvenih radova i držanje nastave studentima, koliko god se trudio biti kvalitetan i inovativan, nije dovoljno. Zato sam odlučio iskoristiti sva sredstva kako bih ono čime se bavim što više približio najširoj javnosti. Cilj je bio rezultate vlastitih istraživanja „jednostavnim“ jezikom učiniti razumljivima, zanimljivima i intrigantnima svima koji nisu profesionalni povjesničari. Smatrao sam, i sve sam uvjereniji u ispravnost tog stava, da biti znanstvenik i društveno angažiran intelektualac nisu pozicije koje jedna drugoj smetaju”, kaže autor.