“Jugoslavenstvo danas” Predraga Matvejevića ZAJEDNIČKA ČITAONICA #2
festival, krokodil, jezici, region, pisci, prevodioci, knjizevnost, konferencija, debate,
17207
post-template-default,single,single-post,postid-17207,single-format-standard,bridge-core-3.0.5,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,vertical_menu_enabled,side_area_uncovered_from_content,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-29.2,qode-theme-bridge,disabled_footer_top,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.10.0,vc_responsive,elementor-default,elementor-kit-27178

“Jugoslavenstvo danas” Predraga Matvejevića ZAJEDNIČKA ČITAONICA #2

“Jugoslavenstvo danas” Predraga Matvejevića ZAJEDNIČKA ČITAONICA #2

ZAJEDNIČKA ČITAONICA #2

“Jugoslavenstvo danas” Predraga Matvejevića 

Tekst možete da preuzmete klikom OVDE

Učestvuju: politička teoretičarka i docentkinja na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, Biljana Đorđević, pisac i profesor na Fakultetu za medije i komunikacije, Igor Štiks  i Vladimir Arsenijević pisac i predsednik Udruženja KROKODIL

 

Drugi događaj u okviru projekta Zajednička čitaonica održaće se u utorak 19. marta sa početkom u 19 sati u KROKODILovom Centru (Karađorđeva 43, ulaz: Male stepenice 1a). O problemu jugoslovenstva, juče, danas i sutra, te Jugoslavije i postjugoslovenskog prostora, ali i socijalizma i post-socijalizma, razgovaraće  osobe različitih generacija (rođeni šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih) Vladimir Arsenijević, Igor Štiks i Biljana Đorđević. Inspirisani Matvejevićevim razmišljanjima o jugoslovenstvu, za i nakon Jugoslavije, oni će ukrstiti i sučeliti svoje poglede na taj neprolazni problem kao i lična iskustva. Ovim događajem nastavljamo seriju aktivnosti objedinjenih nazivom “Zajednička čitaonica” koja predstavlja direktan nastavak projekta “Jezici i nacionalizmi” te njegovo pomeranje s polja lingvistike na polje književnosti.

Udruženje KROKODIL je 2016. godine zajedno s partnerima iz onih regionalnih zemalja gde su zajednički srpsko-hrvatski/hrvatsko-srpski jezik zamenila četiri službena jezika (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora i Srbija)  te u saradnji s Radnom grupom projekta koju su činili neki od najuglednijih lingvista u našem regionu (Snježana Kordić, Ranko Bugarski, Hanka Vajzović, Božena Jelušić) realizovalo seriju konferencija nazvanih Jezici i nacionalizmi. Time je otvoreno poznato pitanje zloupotrebe jezika u političke svrhe na središnjem području bivše Jugoslavije. Projekat je okončan izradom Deklaracije o zajedničkom jeziku koja je projektu donela veliku medijsku, javnu, akademsku ali i političku vidljivost koja je nadišla granice prostora koji je projektom bio obuhvaćen. Deklaraciju o zajedničkom jeziku potpisalo je više od 10 000 ljudi, a među njima i mnoge poznate javne ličnosti, ugledni svetski lingvisti itd. To, međutim, nije bilo dovoljno da utiče na preko potrebne političke promene. Zato je još uvek od najveće važnosti pronaći načine za nastavak ove misije.

Projekat Zajednička čitaonica predstavlja direktni nastavak projekta Jezici i nacionalizmi i njegovo pomeranje iz domena lingvističke nauke u domen književnosti. Cilj projekta Zajednička čitaonica je podizanje svesti u javnosti o značajnoj temi zloupotrebe jezika u političke svrhe, kako bi se pronašlo najbolje sredstvo za vršenje uticaja na političke strukture da u delo sprovedu preko potrebnu promenu zakonodavstva koje bi bilo u skladu s priznanjem da su četiri “politička jezika” koja se govore u regiji zapravo samo četiri ravnopravne varijante zajedničkog ali neimenovanog policentričnog jezika. Time će se efikasno okončati obrazovna, kulturna ali shodno tome i politička segregacija u regionu zasnovana na lažnoj pretpostavci identitetskih politika da svaka nacija / etnička grupa ima pravo (ili čak obavezu) na svoj vlastiti, odvojeni i nezavisni jezik bez obzira na konkretnu jezičku stvarnost  ili čak običnu logiku.

Cilj projekta Zajednička čitaonica je i prikupljanje značajne količine materijala književne produkcije stvarane na zajedničkom jeziku središnjeg područja nekadašnje Jugoslavije kako u prošlosti tako i u sadašnjosti. Namera nam je da gradimo nedvosmisleno zajedničku književnu riznicu u ime jedne velike književnosti zajedničkog jezika naspram na silu formiranih nacionalnih selekcija često temeljenih na “krvi” ili ekskluzivnom pripadanju pisaca I njihovih djela. Ova riznica će poslužiti kao referentna tačka za savremene intelektualne i umetničke rasprave unutar regiona obuhvaćenog zajedničkim jezikom. Projekat organizuje Udruženje KROKODIL (www.krokodil.rs).